Košarica je prazna

Probavni sustav i probiotici

Probavni sustav i probiotici

Probavna flora

Naša probavna flora sastoji se od triliona bakterija koji žive u našem probavnom sustavu, što je čini najgušćom koncentracijom mikroorganizama na svijetu i jednom neistraženom divljinom koju znanost tek sada pokušava mapirati. Njena funkcija je toliko važna da bi se mogli smatrati još jednim organom – ona metabolizira, detoksificira (ima 100 puta veći metabolički kapacitet nego jetra) i aktivira mnoge ključne nutrijente iz hrane koje konzumiramo i čini ih bio-dostupnima.

Većina ljudi obrati pažnju na probavnu floru tek kad se pojavi neki problem, ali imati zdravu probavnu floru ima mnogo više dobrobiti od izbjegavanja proljeva. Ona igra ključnu ulogu u absorpciji fitnutrijenata iz naše prehrane, proizvodnji  važnih tjelesnih supstanci poput neurotransmitera (uključujući serotonin), enzima i vitamina (posebno su značajni vitamini B i K ), ostalih esencijalnih hranjivih tvari (uključujući važne amino kiseline) te hrpu drugih molekula koje signaliziraju i utječu na naš imunološki i metabolički sistem.

Nova saznanja pokazuju mogućnost da ovaj “dodatni organ”  ima veći utjecaj na naše zdravlje od gena koje smo nasljedili od naših roditelja. Dobra vijest je da u usporedbi sa našim urođenim genomom koji je više manje napromjenjiv, ga je moguće preoblikovati i kultivirati.

Utjecaj prehrane i antibiotika

Naša prehrana ili tretman antibioticima mogu značajno promjeniti sastav naše probavne flore. Pomažući nekim vrstama bakterija da napreduju istovremeno uništavajući druge. Novi rezultati istraživanja pokazuju da kod ljudi koji su imali mali ili nikakav dodir sa zapadnom kulturom postoji mnogo veća bioraznolikost. Znanstvenici smatraju da zahvaljujući ovoj činjenici te populacije imaju manje stope alergija, astme, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.

Antibiotici su potrebni u određenim situacijama. Problem je što oni uz štetne bakterije uništavaju i dobre. Samo pet dana tretmana antibioticima mogu uništiti trećinu vaših esencijalnih mikroorganizama, bez garancije da će se ikada vratiti time narušavajući njihov prirodan balans. Manje poželjne bakterije i gljivice brzo se umnože da bi popunili to mjesto, donoseći sa sobom hrpu simptoma.

Recimo neke od vrsta ovih bakterija pomažu pri apsorpciji kalorija iz hrane. Ako imate narušen balans, a samim time i višak tipa koji pretvara hranu u energiju, postoji mogućnost da apsorbirate više kalorija nego inače iz same količine hrane. Istraživanja pokazuju da ljudi sa viškom težine imaju drugačiji sastav probavne flore nego ljudi zdrave tjelesne težine.

Ovo stanje se naziva disbioza. Neki od simptoma su lokalizirani u probavnom sustavu, kao nadutost i vjetrovi; ali ostali, uključujući gljivične infekcije, umor, osipi, bolove u zglobovima,  anksioznost, alergije,  te žudnja za hranom, pokazuju univerzalnu ulogu koju mikroorganizmi imaju pri prevenciji bolesti.

Ako ste na tretmanu antibiotika, poželjno je uzimanje probiotika za to vrijeme te nastaviti nekoliko tjedana poslije tretmana.

Probiotici

Rast dobrih bakterija možete stimulirati uzimanjem prebiotika kroz hranu sa visokim utjecajem vlakana kao što su zob, artičoke, šparoge, češnjak, leća i poriluk; fermentiranu hranu kao što je kiseli kupus te smanjenjem unosa hrane sa visokim udjelom šećera i škroba koji potpomažu rast gljivica.

Populaciju dobrih bakterija je moguće obnoviti u obliku snažnog probiotika koji mogu doći u obliku tablet, praha ili tekućine. Istraživanja pokazuju da probiotici umanjuju, a ponekad i potpuno odstranjuju stanja kao što su: akne, probavne smetnje, sinusne infekcije, gljivične infekcije, anksioznost i depresiju, autoimune bolesti, gojaznost, … i mnogo više.

Izbor probiotika je izrazito važan. Potrebno je uzeti točne vrste bakterija u dovoljnim količinama za stanja koja želite tretirati. Dvije najvažnije skupine su  Lactobacilli i Bifidobacteria. Važno je da probitik sadrži više kompatibilnih vrsta koje djeluju skupa. Ne postoji jedna vrsta koja pruža sve dobrobiti.

Najvažnije vrste uključuju:

Lactobacillus Acidophilus – pomaže pri obnovi prirodne flore kod bakterijske vaginoze.

Lactobacillus caesi – smanjuje nadutost, vjetrove te pomaže pri probavi ugljikohidrata.

Lactobacillus rhanmosus – pomaže kod proljeva i raznih probavnih smetnji te jača imunološki sustav.

Lactobacillus salivarius – ublažava simptome iritabilnog crijevnog sindroma te potiskuje štetne bakterije koje mogu naštetiti gušterači.

Streptococcus thermophilus – pomaže pri probavi jednostavnih šećera te poboljšava imunitet. Također pomaže pri tretmanu candide i ostalih oblika gljivičnih oboljenja.

Bifidobacterium longum – pomaže pri prevenciji protiv patogena koji uzrokuju proljev i ublažavaju simptome alergija.

Bifidobacterium lactis – smanjuje nadutost i konstipaciju, simptome iritabilnog crijevnog sindroma te celijakije.

Koja hrana sadrži probiotike?

  • Fermentirana hrana kao: miso, kiseli kupus, jogurt, kombucha, …
  • Organsko voće i povrće netretirano pesticidima
  • Vlakna kao ona koja nalazimo kod psylliuma

Tretman od tri mjeseca je najčešće dovoljan da se obnovi probavna flora, premda je nekim ljudima  potreban stalan unos zbog njihovog stila života i okoliša.

Objavljeno od strane

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

X